Ljetne olimpijske igre u Münchenu 1972. godine postale su jedne od najpoznatijih. Grad se za to priprema više od godinu dana, izgrađeni su mnogi novi sportski objekti. Na natjecanju je sudjelovao rekordan broj sportaša i zemalja sudionica. Unatoč tome, svijet ju je zapamtio ne po sportskim postignućima, već po posve različitim događajima.
Na ljetnim olimpijskim igrama 1972. godine sudjelovalo je 7134 sportaša iz 121 zemlje. Po prvi put su Albanija, Gornja Volta, Gabon, Dahomey, Sjeverna Koreja, Lesoto, Malavi, Saudijska Arabija, Svaziland, Somalija, Togo poslali svoje sportaše. Skupovi nagrada odigrani su u 23 sporta. Prvi put tijekom Olimpijskih igara predstavljena je službena maskota događaja, to je Valdijeva šarena jazavčarka.
Prema rezultatima natjecanja, vodeći u poretku medalja bili su sportaši iz SSSR-a koji su osvojili 50 zlatnih, 27 srebrnih i 22 brončane medalje. Zanimljivo je da su sovjetski sportaši imali zadatak osvojiti najmanje 50 zlatnih priznanja u čast 50. obljetnice osnutka Sovjetskog Saveza. Sovjetski olimpijci su se nosili sa zadatkom. Drugo mjesto zauzela je američka reprezentacija, njezini sportaši dobili su 33 zlatne, 31 srebrnu i 30 brončanih priznanja. Treće mjesto pripalo je GDR-u s 20 zlatnih, 23 srebrene i 23 brončane medalje.
Natjecanja sportaša bila su vrlo uporna. Sovjetski sprinter Valery Borzov uspio je osvojiti dvije zlatne medalje odjednom, razbijajući nepodijeljeni monopol Amerikanaca. Domaćim sportašima ovo su bile prve zlatne medalje u sprintu. Victor Saneev osvojio je svoju drugu zlatnu medalju u trostrukom skoku. Prvak u skoku u vis bio je leningradski student Jurij Tarmak koji je osvojio visinu od 223 cm. Gimnastičarka Olga Korbut sjajno je nastupila osvojivši tri medalje najvišeg standarda i jedno srebro odjednom.
Senzacionalan rezultat pokazali su u Münchenu kubanski bokseri, a trenirao ih je sovjetski trener Andrei Chervonenko, osvojili su tri zlatne medalje. Malo iza njih ostali su bokseri iz SSSR-a s dvije zlatne nagrade. Sve osim jedne zlatne medalje pripalo je sovjetskim veslačima u kajaku i kanuu. U slobodnom i klasičnom hrvanju hrvači iz SSSR-a osvojili su 9 zlatnih medalja.
Olimpijada nije prošla bez sportskih senzacija - posebno je američki plivač Mark Spitz postigao neviđen uspjeh, osvojivši odjednom sedam zlatnih medalja i postavio sedam svjetskih rekorda.
Nažalost, olimpijadu u Minhenu zasjenila je tragedija okupljanjem sportaša izraelske momčadi od strane palestinskih terorista 5. rujna. Vrlo neprofesionalni pokušaj policije da oslobodi taoce doveo je do smrti jedanaest sportaša i jednog policajca. Upravo je ta tragedija potaknula svjetske službe da stvore posebne antiterorističke skupine.
Odlučeno je da se nastavi Olimpijada. Jedan od razloga ove odluke bila je želja da se pokaže kako napori terorista ne mogu slomiti duh sportaša i da su Olimpijske igre izvan svake političke razlike.
