Grčka je bila rodno mjesto drevnih olimpijskih igara. Godine 1986. tamo su održane prve moderne olimpijske igre, a 2004. godine XXVIII ljetne olimpijske igre održane su u Ateni. Maskote Igara bile su drevne grčke lutke Athena i Phoebus, nazvane po olimpijskim bogovima.
Svečano otvaranje održano je na Olimpijskom stadionu. Tijekom prvog dijela emisije na terenu je bilo ogromno jezero, na kojem se odvijao nastup, zatim se spustila voda i započela je parada zemalja sudionica, koja je završila podizanjem zastava, paljenjem olimpijskog plamena i prazničnim vatrometom.
Predstavnici 202 zemlje sudjelovali su prvi put na Olimpijadi, uključujući Afganistan, koji se vratio na veliko natjecanje nakon što je propustio Olimpijske igre u Sydneyu. Atena je primila 11.099 sportaša - što je najveći broj u to vrijeme. Program je uključivao natjecanja u 28 sportova, uključujući žensko hrvanje i sabljanje, koja su se po prvi put održala.
Ruska momčad na Olimpijskim igrama 2004. godine zauzela je treće mjesto u neslužbenom timskom događaju, izgubivši od ekipa Sjedinjenih Država i Kine. Naši sportaši imali su 27 zlatnih, koliko srebrnih i 38 brončanih medalja. Sportaši su ruskom timu donijeli najviše medalja. Sportašice Tatyana Kotova, Irina Simagina i Tatyana Lebedeva posebno su se istakle na turniru u skoku u dalj. Na turniru ritmičke gimnastike zlato i srebro osvojile su Alina Kabaeva i Irina Chashchina. Gimnastičarka iz Ukrajine Anna Bessonova dobila je brončano priznanje.
Igre u Ateni nisu ostale bez skandala. Poznati judoka iz Irana Arash Miresmaeli odbio se natjecati s izraelskim protivnikom Ehudom Vakom i bio je diskvalificiran. Objasnio je svoj čin solidarnošću s patnjama naroda Palestine i postao heroj svoje zemlje.
Doping skandali započeli su i prije službene ceremonije otvaranja. Prve žrtve bile su dvojica grčkih sportaša - Konstantinos Kenteris i Ekaterina Tanu. Ruska sportašica Irina Korzhanenko lišena je zlatne medalje u bacanju metala, u vezi s rezultatima analize, te je diskvalificirana na život.
