Ljetne olimpijske igre 1972. godine u Münchenu bile su zasjenjene tragičnim događajem - terorističkim napadom koji je organizirala radikalna palestinska skupina Crni rujan. Zbog toga je 5. rujna 11 članova izraelske delegacije uzeto kao taoci - sportaši, treneri i suci. Tijekom akcije spašavanja talaca koje su provele njemačke obavještajne službe, svi oni, kao i 5 terorista, ubijeni su. No, teroristički napad na Olimpijskim igrama u Münchenu nije završio tu.
Izrael, za koji je incident postao nacionalna tragedija, nije zadovoljio rezultate istrage terorističkog čina. Preživjele teroriste i one koji su bili uključeni u organizaciju napada pritvorila je njemačka policija, ali pod prijetnjom novih napada koje su Palestinci obećali da će izvesti, zatočenici su pušteni kao rezultat razmjene. Tijela petorice poginulih Palestinaca, na inzistiranje libijskog vođe Muammara Gadafija, izručena su Palestini, gdje su ih prozvali nacionalnim herojima i pokopali s velikim navijačkim sukobima.
Naravno, takvo stanje uopće nije odgovaralo Izraelu, jer počinitelji smrti sportaša nisu kažnjeni ni po državnim ni po međunarodnim zakonima. Pitanje adekvatnih odmazda i, jednostavnije, osvete, postavilo se na najvišoj državnoj razini.
Operacija "Gnjev Božja", koju je izvela izraelska obavještajna služba "Mossad". Njegov je cilj bila fizička eliminacija svih sudionika u napadu i ljudi koji su u njemu bili uključeni. Od toga je bilo 17 ljudi. Kazna za teroriste nije dugo dolazila - već u listopadu 1972. jedan je organizator napada ustrijeljen. Devet mjeseci nakon tragedije 13 ljudi je već bilo označeno križima na Mossadovoj listi.
Dvoje dvoje Palestinaca uključenih u ubojstvo sportaša umrlo je kasnije. Ostala dvojica s Mossadovog popisa izbjegla su kaznu, od kojih je jedan umro 2010. godine, a drugi, jedini preživjeli, skriva se u jednoj od afričkih zemalja.
Olimpijske igre u Londonu 2012. obilježavaju 40 godina događaja u Münchenu. Članovi MOO-a, sportaši i stanovnici Londona obilježili su žrtve napada 23. srpnja. Nakon ceremonije, na zidu primirja uslijedila je minuta šutnje koja je simbolizirala mirovnu ideju Olimpijskih igara. Događaju je prisustvovalo preko 100 ljudi, uključujući predsjedavajućeg MOO-a Jacquesa Roggea, šefa Organizacijskog odbora olimpijskih igara u Londonu, Lord Coea, kao i gradonačelnika B. Johnsona.
