Glavni grad Grčke, grad Atena, izabran je kao mjesto održavanja ljetnih olimpijskih igara 2004. godine. Organizacijski odbor i grčke vlasti uložile su mnogo napora u uspješno provođenje Olimpijskih igara. Ukupni troškovi Igara iznosili su oko 13 milijardi eura.
Svečano otvaranje XXVIII ljetnih olimpijskih igara održalo se 13. kolovoza 2004. na namjenski izgrađenom Olimpijskom stadionu u Ateni. Prvi dio ceremonije bio je kazališna predstava, koja se odvijala na umjetnom jezeru u središtu stadiona.
Potom se voda spustila i započela je parada zemalja sudionica olimpijade koja je bila popraćena nastupom poznatog DJ-a Tiesto. Svečano otvaranje završilo je paljenjem olimpijskog plamena i šarenim vatrometom.
Na Olimpijskim igrama u Ateni sudjelovali su sportaši iz 202 države svijeta, uključujući nacionalnu reprezentaciju Afganistana, koja je propustila Olimpijske igre u Sydneyu, kao i predstavnike Istočnog Timora i Kiribatija, koji su prvi put sudjelovali na sportskim natjecanjima ove veličine.
Na Olimpijskim igrama u Ateni odigrano je 301 set medalja u 28 sportova. Program olimpijskih igara nadopunio se sabljarskim mačevanjem i ženskim hrvanjem. Vođa neslužbenog ekipnog događaja bio je američki tim koji je osvojio 102 olimpijske medalje, uključujući 36 zlatnih. Među sportašima koji sudjeluju na XXVIII ljetnim olimpijskim igrama lider u broju osvojenih medalja bio je plivač iz SAD-a Michael Phelps, koji je dobio 6 zlatnih i 2 brončana priznanja.
Sportaši koji predstavljaju Rusiju nastupili su na Olimpijskim igrama 2004. nešto lošije nego što se predviđalo. Na primjer, nastup ruskog tima u takvim tradicionalno osvajanim sportovima kao što su gimnastika i plivanje pokazao se neuspješnim. Međutim, neki su sportaši pokazali dobre rezultate i donijeli zaslužene medalje reprezentaciji.
Na natjecanjima za trenerske štafete Ruskinja Elena Isinbaeva postavila je svjetski rekord s visinom od 4, 91 m. Ruska ženska reprezentacija u skoku u dalj također se istaknula, zauzevši sva tri mjesta na postolju. Predstavnici Rusije postigli su visoke uspjehe u ritmičkoj gimnastici i natjecanjima u sinkronom plivanju.
I muškarci su bili zadovoljni: boksač Aleksandar Povetkin osvojio je zlato u teškoj kategoriji, Jurij Borzakovski pobijedio je u utrci na 800 m, a u grčko-rimskim natjecanjima hrvanja Aleksej Mishin i Hassan Baroev postali su olimpijski prvaci.
Na Olimpijskim igrama u Ateni ruski sportaši osvojili su 92 medalje, od čega 27 zlatnih. U neslužbenom timskom događaju Rusija je zauzela treće mjesto, izgubivši od SAD-a i Kine. Ujedno je naša ekipa postala vodeća po broju primljenih brončanih medalja (38 medalja).
Bilo je nekih dopinških skandala na XXVIII ljetnim olimpijskim igrama. Dan prije službenog otvaranja Igara grčki sportaši Konstantinos Kenteris i Ekaterina Tanu priredili su nesreću kako bi izbjegli uzimanje doping uzoraka. Vijest je procurila u medije i, ne čekajući odluku disciplinske komisije, Kenteris i Tanu povukli su se iz natjecanja.
Ruska sportašica uvučena je u jedan od dopinških skandala. Analiza doping testa sportašice Irine Korzhanenko, koja je osvojila „zlato“ u kadru, pokazala je prisutnost zabranjenog steroida. Sportašica je lišena osvojene medalje i doživotno je diskvalificirana.
Ceremonija zatvaranja Olimpijskih igara u Ateni održana je 29. kolovoza 2004. godine. Organizatori Olimpijade palicu su predali predstavnicima Pekinga, gdje su održane sljedeće ljetne Olimpijske igre. Međunarodni olimpijski odbor zadovoljan je stupnjem pripreme i održavanja XXVIII ljetnih olimpijskih igara.
- XXVIII ljetne olimpijske igre 2004. Atina
- Dvadeset i osme Olimpijske igre (Atena, Grčka) 2004. Atletika na Olimpijskim igrama 1896-2012
