Prva moderna Olimpijada održana je u Ateni (Grčka) od 6. do 15. travnja 1896. godine. Na njemu je sudjelovalo 241 sportaša iz 14 zemalja. Žene se tada još uvijek nisu natjecale u igrama. Objavljeno je 9 sportova, odigrano je 43 seta nagrada.
Program 1. olimpijskih igara obuhvaćao je grčko-rimsko hrvanje, biciklizam, gimnastiku, atletsku atletiku, gađanje metaka, plivanje, tenis i mačevanje. Utrke veslanja i jedrenja nisu se odvijale - na moru je bilo jakog vjetra i nemira.
Prema drevnim tradicijama, igre su počele atletikom. U trostrukom skoku najbolji je bio Amerikanac James Conolly. Njegov sunarodnik, student Robert Garrett, trijumfovao je u bacanju diskova i pucanju metala. Također je zauzeo drugo mjesto u skokovima u dalj i treće u skokovima u vis.
Gledatelje nisu zanimali svi sportovi. Dakle, tenis se javnosti činio užasno dosadnim, neshvatljivim. Pucnjava je odvela i malo ljudi. A mačevanje se odvijalo u maloj dvorani pred malom publikom. Gimnastika je izgubljena u općem programu u kojem su sudjelovale samo male skupine grčkih i njemačkih sportaša.
Ali vožnja biciklom u javnosti bila je nevjerojatan uspjeh. U utrci za 100 km nakon prelaska polovine daljine na stazi bili su samo Grk Collettis i Francuz Flaman. Prvi je imao problema s biciklom, prestao je popraviti ga. Francuz ga je ljubazno dočekao, a potom utrku doveo do pobjede. Nakon cilja publika je oba sportaša nosila u naručju.
Vrhunac Olimpijskih igara u Ateni bio je maraton. Udaljenost - 42 km. Na trčanje je stiglo 18 trkača, najjači trkači odmah su se odvojili od ostatka skupine, međutim, iscrpljeni, napustili su trku jednu po jednu, nepropisno raspoređujući snage. Pobjednik je bio poštar iz Grčke - Spyros Luis.
Grci su osvojili najviše priznanja - 46 (10-17-19), međutim, po broju zlatnih medalja izgubili su prvo mjesto sportašima iz SAD-a. Amerikanci imaju samo 20 nagrada (11-7-2). Njemačka je treća s 13 nagrada (6 + 5 + 2).
Prema drevnoj ceremoniji dodjele nagrada, pobjednik je stavljen na lovorov vijenac na glavi, uručio je maslinovu grančicu izrezanu u svetoj šumi Olimpije, diplomu i srebrnu medalju (pobjedniku je dodijeljena brončana medalja). Da bi se publika obavijestila tko je pobijedio u određenom natjecanju, na zastavi je bila podignuta zastava zemlje pobjednika. Tako se rodila tradicija, koja je postala obvezna na svim međunarodnim natjecanjima.
Olimpijske igre 1896. godine u glavnom gradu Grčke slomile su zid nepovjerenja i ravnodušnosti političkih i sportskih ličnosti. Iako su rezultati bili skromni, OS je postao svijetao sportski događaj, koji je izazvao ogromno zanimanje javnosti. A glavno dostignuće I olimpijskih igara je široka popularizacija sporta, ali i olimpijskih ljudi, ne samo u Grčkoj, već u cijelom svijetu.
